Poslovne vesti - Hrvatska

Zagreb će dobiti spalionicu komunalnog, a Hrvatska opasnog otpada

U Zagrebu će se vjerojatno graditi spalionica komunalnog otpada, u Hrvatskoj spalionica opasnog otpada (lokacije još nisu određene), a dosad planirani broj županijskih, odnosno regionalnih centara za gospodarenje otpadom bit će smanjen vjerojatno na 11, najavila je na konferenciji za novinare ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

To su neke od najzanimljivijih novosti koje donosi novi Zakon o otpadu koji bi Vlada u lipnju, nakon javne rasprave, mogla poslati u saborsku proceduru. Osnovno pravilo novog zakona i pratećih promjena Strategije gospodarenja otpadom je da će se nastojati što je moguće više spriječiti nastajanje otpada, potom iskoristiti sve što se može kao sirovina ili energent kako bi na odlagalištu, za razliku od dosad, završilo samo ono što se nikako ne može iskoristiti, objašnjavaju u Ministarstvu.

Osim toga, novi će propisi morati osigurati ispunjavanje prilično zahtjevnih ciljeva u gospodarenju otpadom koje je Hrvatska preuzela prema Europskoj uniji jer nam u suprotnom prijete stroge kazne. Tako novi zakon donosi obveze primarne selekcije otpada, naplate odvoza prema količini, odnosno volumenu i druge. Hrvatska će, naime, do 2013. morati selektirati i obrađivati barem 25 posto biootpada, a do 2017. sanirati sve deponije i uvesti integralni sustav gospodarenja otpadom.

Jedinice lokalne samouprave i njihove komunalne tvrtke samostalno će, uz pomoć Ministarstva, organizirati sustave odvojenog prikupljanja otpada i druge obveze ali će dobiti rokove do kada moraju ostvariti određene ciljeve u gospodarenju otpadom ako žele izbjeći plaćanje penala. Tako je, na primjer, Italija zato što nije na vrijeme sanirala jedno odlagalište morala plaćati penale od jedan milijun eura na dan, što znači 365 milijuna eura godišnje. A ja ne želim biti ministrica koja će prouzročiti stečaj države, istaknula je Holy.

Zato će se, dodala je, organizirati kvalitetna javna rasprava o prijedlogu novog zakona i strategiji gospodarenja otpadom koja neće biti samo ispunjavanje forme ali se neće moći mjenjati odredbe o ispunjavanju obveza prema EU.

Inače, od nacrtu prijedloga zakona u čiju su izradu bili uključeni svi zainteresirani već je, prema njenim riječima, raspravljao i Forum za zaštitu okoliša koji je osnovalo Ministarstvo, a okuplja predstavnike gospodarstva, struke i nevladinih organizacija na kojem je postignuta suglasnost iako je bilo i izdvojenih mišljenja o nekim dijelovima.

Novi zakon uvodi više standarde zaštite okoliša pa će povećati troškove prikupljanja i odvoza otpada. Kako će se uvođenjem naplate prema količini i poticanjem građana da odvojeno skupljaju korisne vrste otpada smanjiti njegova količina, a time i prihodi komunalnih tvrtki (kao i troškovi građana za odvoz otpada), kao i zbog drugih obveza koje će im donijeti zakon u Ministarstvu očekuju dosta velike otpore jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća. Međutim, dio tako izgubljenih prihoda komunalne će tvrtke nadoknaditi prodajom korisnih dijelova otpada kao sirovine ili energenta.

Novi zakon i strategija gospodarenja otpadom trebao bi donijeti i poticaj razvoju gospodarstva te zapošljavanju kroz ulaganja u gradnju sortirnica, kompostana, reciklažnih dvorišta, postrojenja za građevinski otpad i razvoj industrije za korištenje otpada, ističu u Ministarstvu. Pritom je ministrica najavila da će gradnju takvih objekata financijski pomagati i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jer su oni važni za ispunjavanje prioritetnih obveza prema EU. Dosta novca za nužna ulaganja očekuje i iz europskih strukturnih fondova za što se već pripremaju brojni projekti.

Studija utjecaja na okoliš TE Plomin 3 poslana na doradu

Povjerenstvo za procjenu studije utjecaja na okoliš gradnje planiranog trećeg bloka TE Plomin na ugljen vratilo je zbog određenih primjedbi studiju autorima na doradu za što je određen rok od 30 dana, kaže pomoćnik ministrice Davor Škrlec.

Inače, gradnja trećeg bloka snage 500 megavata te velike termoelektrane najavljena je kao jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj jer je riječ o ulaganju od oko 800 milijuna eura.

Međutim, za pokretanje tog velikog projekta koji izaziva dosta protivljenja među eko-udrugama i stanovništvom Istre zbog straha od zagađivanja okoliša nije uvjet samo prihvaćanje studije utjecaja na okoliš nego, na primjer, i rješavanje prostornog planiranja, dobivanje potrebnih dozvola te dogovor s jedinicama lokalne samouprave, kažu u Ministarstvu.